Dragan Primorac

prof. dr. sc. Dragan Primorac

Prof.dr. Dragan Primorac, hrvatski je liječnik, pedijatar, genetičar i forenzičar. Odlukom Senata Sveučilišta Penn State, jednog od najvećih američkih sveučilišta, imenovan je prvim nositeljem titule “Global Penn State Ambassador” u povijesti tog Sveučilišta osnovanog 1855. godine. Godine 2002. godine Sveučilište New Haven (Institut za forenzične znanosti „Prof.dr. Henry Lee“), u SAD-u mu dodjeljuje nagradnu za životno djelo.

Predsjednik je Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzičke znanosti i predsjednik je jednog od najuglednijih međunarodnog znanstvenih društava iz područja forenzičke i kliničke genetike “International Society of Applied Biological Science” u čijem radu sudjeluje i petero dobitnika Nobelove nagrade. Predsjednik je Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatskog društva za personalizanu medicine, Hrvatskog klastera konkurentnosti personalizirane medicine, Tematskog inovacijskog vijeća za zdravlje i kvalitetu života Republike Hrvatske. Profesor je na američkim sveučilištima Penn State University i University of New Haven te na Xi’an Jiaotong University, College of Medicine and Forensics u Kini. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta u Rijeci. Predsjednik je Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina i suosnivač je Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti, Sveučilišta u Splitu. Suosnivač je Medicinskog fakulteta Medical School Regiomed u Bavarskoj, podružnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Zamjenik je pročelnika Sveučilišnog Odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu i Voditelj je Katedre za sigurnost i nacionalnu sigurnost i Katedre za forenzičnu genetiku, biologiju i kemiju Sveučilišnog Odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu. Prof. Primorac među prvim znanstvenicima u svijetu primjenjuje analizu DNA u svrhu identifikacije skeletnih ostataka masovnih grobnica i utemeljitelj je forenzičke genetike u Hrvatskoj. Sa svojim timom 1993. godine objašnjava molekularni mehanizam jednog tipa bolesti krhkih kostiju u djece (Osteogenesis Imperfecta). 2000. godine autor je izvornih rezultata o podrijetlu Europljana među njima i Hrvata, koji su objavljeni u časopisu Science, a autor rada objavljenom u časopisu Nature (2016.) u kojem je s genetskog aspekta napravljen veliki iskorak u razumijevanju jedne od najznačajnijih migracija anatomski modernog čovjeka koja se dogodila prije 75 000 godina sa područja Afrike. Njegov poseban interes i veliki doprinos je u području regenerativne medicine i stanične terapije, a sa suradnicima po prvi put do sada objašnjava molekularnu osnovu i terapeutski učinak matičnih stanica izdvojenih iz masnog tkiva tijekom liječenju oštećenja zglobne hrskavice. 2018. godine u suradnji s tvrtkom u vlasništvu čuvene američke Mayo Clinic po prvi put pokreće sustavno uvođenje farmakogenomike (multigenetski sustav) u kliničku praksu u Europi. Ukupno je objavio oko 200 znanstvenih radova, kongresnih priopćenja te 20-tak knjiga i poglavlja u knjigama. Radove objavljuje u najznačajnijim svjetskim znanstvenim časopisima, uključujući Science i Nature. Do sada je bio mentor u izradi 11 doktorskih disertacija i dva magistarska rada. Kao pozvani predavač sudjelovao je u radu više od 100 znanstvenih skupova širom svijeta. Njegovi radovi su citirani 4800 puta (Google Scholar). Dobitnik je 21. međunarodne i domaće nagrade. Od prosinca 2003. godine do srpnja 2009. obnašao je dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, a prema istraživanjima američkog International Republican Institute (IRI) iz 2007. godine građani Republike Hrvatske su ga proglasili najuspješnijim ministrom u Vladi Republike Hrvatske. Vodeći američki tjednik ‘Newsweek’ je zbog svega navedenog 2010. godine prikazao hrvatski obrazovni sustav jednim od najuspješnijih. Naime, prema istraživanju iz 2010. godine, kojeg su proveli ugledni svjetski znanstvenici među kojima i nobelovci, a koje je objavio američki tjednik ‘Newsweek’, Hrvatska se prema kvaliteti obrazovanog sustava našla na 22-om mjestu u svijetu, ispred SAD-a, Italije, Grčke, Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela, i brojnih drugih država. O vrijednosti rezultata obrazovne reforme tijekom mandata prof. dr. Dragana Primorca, svjedoči još jedan pokazatelj: od 20 vodećih država svijeta iz skupine G-20, koje čine 85 posto ukupnog svjetskog bruto nacionalnog proizvoda, 80 posto svjetske trgovine i dvije trećine svjetske populacije, Hrvatska je prema kvaliteti obrazovanja bila bolja od njih 12. O rezultatima njegovog rada pisali su najugledniji svjetski znanstveni časopisi poput Science, JAMA i The Lancet te sredstva javnog priopćavanja poput New York Times, USA Today, Chicago Tribune, Hartford Courant, Connecticut Post, Hospital News, News Times, Wall Street International Magazine, Fair Observer, Večer (Slovenia), Kleine Zeitung (Austria), Haaretz (Israel), Die Presse (Austira) te gotovo sve domaće i regionalne dnevne i tjedne tiskovine.